MANEIRA INSTALASAUN WINDOWS 7

iha artikel ida ne'e hau hakerek kona ba oinsa mak ita intala sistema operativo wondows 7 ho diak tuir mai hau introdus witoan kona-ba saida mak sistema operasaun windows seven 7 sistema operasan windows 7 mak hanesan sistema ida nebe klouse sourse katak sistema operasaun windows seven 7 nia kodigo maktakan ho ida ne'e ita bele dehan katak ita labele halo modifika tuir ita nia hakarak no desenvolve so ema ida kriasaun ne mak halo modifikasaun no halo dezemvolve
iha sistema operasaun iha oin barak maibe ida maktakan ida makloken (clouse source no open sourse)

Agora mai ita hahu ho instalasaun

antes ita atu instalasaun ita prepara uluk kasete ou flash USB depois ita boot ou bakar sistema operasaun iha laran
    1. agora instalasaun ho windows 7
    2. agora w uza kasete mak lori instalasaun
    3. primeiro Setting BIOS iha parte booting husi CD/ DVD.
    4. Backup data-data nebe inportante

Setting BIOS iha parte Booting husi CD/ DVD
tuir mai hare tuir imagen iha pajina kraik ne'e


3.agora iha imagen ne'e parte boot nian ita hili CD-ROM Drive




4. agora ita hili CD-ROM DRIVE ba primeiro ita hanehan teklado f6




5. tuir mai ita hili hotu ona ita hanehan tekladu f10 pois hanehan enter






tuir mai sai hanesan imagen iha pajina  ne'e mosu hanesan ne'e ita hanehan kualker tekladu ida para halo rekoinesemento ba istalasaun sistema operativo ne atu nune nia bele halo konfirma ho sistema ho komponente




2.agora tuir mai mosu hanesan imagen ne'e haruka ita atu lihi lingua ho oras maibe iha pajina ne'e ita nia nasaun Timor-leste la iha entaun ita hili lingua Englis
no oras Indonesia tamba windows seidauk koinese ita nia nasaun
hanesan Linux karik entaun bele koinese




3. hili oi klik iha parte Install now.





4. fo vistu iha I accepted the license terms, klik iha Next.




5. agora tuir mai ita hili iha pajina da ruak nian ne'e Custom (advanced).



6. Se ita hakarak atu fila fali instala, downgrade no atualiza sistema operasaun kona iha tempu hanesan kuran dadus kona-ba partition ida seluk la lakon, hanesan delete Partition Disk 0 2 (partition C :) no Disk 0 Partition 1: rezerva loos Sistema De'it, entaun automatikamente daruak partition delete ida-neʼe sei sai Fatin Unallocated

Halo favór kria partition ida-ne ' ebé foun fali (automatikamente, partition ne'e sai Partition Disk 0 2) no halo Disk 0 Partition 2 hanesan fatin instalasaun kona 7 neʼe iha istória Tuirmai. Bilán? Kontrola sai dezeñu iha kraik. (Se ita uza telefone ne'e hafoin nia lee tutorial ida ne'e, ida-neʼe mak rekomenda ita uza browser Chrome ka Mozilla atu halo estátua gif banati)

Ba ema neʼebé hakarak atu fila fali instala, downgrade ka atualiza ba kona 7 iha hanesan tempu lakohi dadus iha partitions seluk ne ' ebé lakon, favór skip pasu 7-10. No ba ema sira neʼebé uluk instala kona 7 kedas HDD ne ' ebé mak sei kabeer no la maibé ona sistema operasaun kona iha nia oin, halo favór skip pasu númeru 6 ida-ne'e.


7. Pasu tuir mai mak atu partition motiva serbisu-fatin. hili Drive options (advanced) > New. Depois espesífika dimensaun partition ba / motór. Depois hili Apply hotu hein pajina tuir mai
8. Hili OK atu halo kona sistema arkivu partition dala barak hanaran sistema ne ' ebé rezerva deit.


9. Halo favór kria 2 partitions sira iha dalan hanesan hanesan pasu númeru 7. Tuir loloos, partitions hira, depende ba taste ida-idak. Iha tutorial ida ne'e, haʼu halo deʼit 2 partitions.

10. Bele hili Disk 0 Partition 2 hanesan instalasaun kona sira-nia fatin. Depois hili iha istória Tuirmai. Tuir loloos, ita bele hili fatin instalasaun hela, maibé haʼu hatudu katak ita tau nia iha Partition Disk 0 2.


11. Prosesu instalasaun kona 7 kaer fatin. Prosesu ida ne'e lori maizumenus minutu 20. Durante prosesu ne'e, ba computer sei reboot / restart ne'e dala barak.


12. La imprensa xave ruma kona-ba keyboard! Ida-neʼe sei halo imi atu repete prosesu instalasaun hahú hosi zero

13. Pasu tuir mai ne'e atu tama iha naran ida ne ' ebé username no computer. Depois hili iha istória Tuirmai.

14. Pasu tuir mai mak atu kria password ida ba konsiderasaun Kona. Haʼu-nia konsellu, halo password ida ne ' ebé forte ho teatru ida kona-ba númeru no símbolu. Kona-ba password hint, nia halo ka liafuan hanesan ne ' ebé mak bele ajuda ita hanoin ita-nia password. Se ita hakarak duni atu aumenta password ida, husik blank. Depois hili iha istória Tuirmai.

15. Halo favór tama produtu prinsipál kona 7, no hili iha istória Tuirmai. Se ita la iha xave produtu ida, ita bele skip medida sira ne ' ebé tuir mai ne'e la tama iha xave produtu. Maibé, la activating xave produtu, ita bele de'it uza 7 Kona durante períodu julgamentu (loron 30). Tuirmai hili iha istória Tuirmai.

16.Ba pontu Situasaun Kona, favór ida hili Husu tuirmai. Ita bele hili Uza ne ' ebé rekomenda seluk, se ó-nia DVD kona 7 orijinál. Maibé, se lae, haʼu fó rekomenda hili Husu haʼu tuirmai.

17. hili oras  (UTC+07:00) Bangkok, Hanoi, Jakarta.

18. hili  Public Network.

19. Se imi aumenta password ida ba ita-nia konsiderasaun hanesan pasu no.
14. Ita tenke tama password ida uluk atu tama tais desktop. Depois imprensa xave Enter

20. hooreee instalasaun remata ona hau fiar katak imi nian mos jadi🙂



    



0 comments:

windows


Hy belun sira diak ka'a lae, admin fiar katak ita hotu nia kondisaun diak, iha ne'e admin share materia kona ba'a definisaun Sistema Operasaun (OS) 32-Bit & 64-Bit














Dala barak ita sempre rona katak iha sistema operasaun komputador  fahe ba’a iha parte rua (2) no ita bele hatene ona katak ha sistema operasaun komputador, (OS) 32-Bit & 64-Bit maibe ita sedauk hatene lolos nia definisaun, Los ka lae kolega sira ? 

Ita iha komputador ou Note Book ita tenki hatene tuir Spack komputador uza sistema operasaun 32-Bit ou 64-Bit . Simak informasaun tuir mai ne’e !

Komputador atu instal sistema 64-Bit funsaun ba komputador ne'ebe maka kapasitasaun Memori (RAM) tenki bo'ot 4 GB RAM tamba sistema operasaun 64-Bit iha efiseinte ne'ebe ass liu sistema operasaun 32-Bit. OS 64-Bit  prosecu e kontrola software lalais liu no sistema operasaun komputador lao fleksibel.
 Software 64-Bit bele lao iha sistema operasaun 32-Bit, no sistema operasaun 32-Bit ne'ebe isntalasaun iha sistema operasaun 64-Bit se'e lao ho prosecu ne'ebe tarde, sistema operasaun 32-Bit labele halo istalasaun iha sistema operasaun 64-Bit, tamba razaun sostware 64-Bit ne'ebe halo tuir spack Ram Memori ho kapasitasaun ne'ebe ass liu.
Oinsa atu hatene tuir ita nia sistema operasaun komputador uza sistema operasaun komputador 32-bit ou 64-Bit, halo tuir hanesan ezemplu imagen ne'ebe iha okos.

Admin esplika to'o ba'a iha ne'e deit, admin fiar katak kolega sira bele komprende definisaun OS 64-Bit & 32-Bit, atu share tutorial refere ne'e keta halua tau fontes ba'a nain tutorial ne'e.Obrigadaaa





0 comments:

BIOGRAFIA KONA BA ESKOLA




Hau nia naran joao pio lemos, husi municipio Baucau  Posto Administrativo Baguia, suco Defawasse, primeiru hahu ha'u nia estudu iha Escola catolica de Baguia Suco Lavateri,  kontinua ensinu pre-secundario public lavateri, e ensino secundario kontinua iha escola tecnica vocasional (ETI) Baucau, Daudaun ne' Hela iha Dili kontinua estudu iha (IOB) INSTITUTE OF BUSINESS.


DILI/14/06/2019,

................................

(JOAO PIO LEMOS




1 comments:

SISTEM OPERASI

SISTEM OPERASI

KAPÍTULU I
INTRODUSAUN
    1. Mahamosuk
Dezenvolvimentu Teknolojia informasaun ne'ebé mak eziste iha era globalizasaun ne’e  importante ba iha area komunikasaun, no dadaun ne’e sistema base de dados kona ba utiliza website hanesan baze importante iha  ajénsia iha área oin-oin governu nian, edukasaun no to'o duni iha setór emprezariál. Ne'ebé mak utiliza hodi pasa informasaun no dadus sira seluk, no mos iha area seluk kona ba komersiál sira seluk.
Sistema informasaun hili konsellu senadu jeral iha (IOB)  ne’e kria hodi hakman sistema servisu iha institute of Business (IOB) ne’e rasik. Liu husi aplikasaun website ne’e hodi fasilita servisu hili senadu jeral nian hodi hetan rejultadu ne’ebé mak los no ezatu. Sistema informasaun ne’ebé mak iha bele promove servisu instituisaun ida ne’e hodi garantia informasaun sai efisiensia no efetivu.
Elisaun senadu iha IOB hanesan senadu jeral ba fakuldade 3 maka hanesan fakuldade Ekonomia, fakuldade ICT no Fakuldade hotelaria i Turismo, senadu ejista tabama hare no fo apoi ba aktividade estudantes sira ne’ebe halao kada trimestre tuir kalendario akademiku no mos ba aktividade ekstrakurikuler relasi ona ho estudante sira nian, durante ne’e sidauk iha sistema iha hodi fo apoiu hodi hili senadu jeral estudante nian tantu sedadu ba kada fakuldade.

Bajeia ba deskrisaun sira iha leten mak eskritor  hetan titulu ba tugas ba ami grupu V maksistema ida hodi kria “Sistema apoiu desijaun bazeadu website hili senadu Jeral IOB”
    1. Formulasaun ba Problema
Iha formulasaun ba problema kona ba sistema apoio desijaun base website ne’ebé  mak ami propõen mak hanesan tuir mai nee;
  1. Oinsa Kria Website ida hodi apoiu hili senaju jeral iha IOB?
  2. Hari website ida fasil hodi fasilita estudantes sira atu hili senadu jeral?
1.3 Limitasaun kona-ba problema
            Atu evita diskusaun baseia ba topiku  ida  ne'ebé  mak limita ona iha  leten kona sistema  base kona ba data mak  tuir mai ne’e :
  1. Ba futuru bele inplementa sistema ida liu husi sistema aplikasi website.
  2. Website ida ne’e bele responde problema sira ne’ebe estudante sira hetan iha Instituisaun ne’e Rasik.
    1. Objetivu hakerek:
Objetivo  kria website  utiliza website ho nia objektivo
  1. Ho Sistema apoio  desijaun bazeadu website hili konsellu senado foun ho lalais.
  2. Kria Sistema apoio  desijaun  hili konsellu señado foun fasil hodi bele fasilita estudante sira hili senadu jeral ho metodu online.

    1. Sistematika hakerek
Atu bele fo dezenu  ida ne’ebé konkretu kona ba sistematika ida ne’e, mak hakerek na’in  prense informasaun kona ba material atu rezolve  tuir topiku no subtopiku ne’ebé formatu tia ona, mak hanesan tuir mai ne’e;
Kapitulu I introdusaun
             Iha kapitulu I sei koalia  espesifiku liu kona ba mahamosuk, formulasaun problema, limitasaun problema,  objektivu hakerek,  no ikus ba kapitulu I mak sistematika hakerek.









0 comments: